|
|
|
|
Save Edit |
Cancel | More actions | |
Radmanci
Prema popisu Crne Gore iz
2003. godine, u Radmance živi 311 stanovnika, od kojih je 207 punoljetno,
33,3 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po godinama je
32,2 a ženske 34,3 ). Naselje ima 80 domacinstva a prosecan broj clanova po
domacinstvu je 3,89.
|
Ukupno stanovništvo
2002 |
Bošnjaci* |
Ostali |
|
311 |
307 |
4 |
* Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
|
Godina |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2002 |
|
Stanovnika |
643 |
683 |
744 |
755 |
717 |
524 |
311 |
RADMANCISelo je u dolini Radmankse rijeke,izmedju Veljeg vrha i Radmanskih krsa. Prevoj Pecko ga vezuje za susjedno selo Vrsevo,A klisura ga odvaja od Dobrodola.Gornji dijelovi Veljeg vrha i Radmasnki krsi su od krecnjaka,a donji susjedne strane od roznaca i skriljaca. Na ovim su i blazi nagibi povoljni za naselja. Na dodiru skriljaca i krecnjaka su cesti jaki izvori od kojih su najvazniji: Prisojnica i Studenci u Licinskoj mahali,Drijenak(izvor)u Kozarskoj i Barice.Beslijine vode(izvor) U rastorderskoj mahali.Radmanska Rijeka se koristi i za pojilo,pokretanje vodenica i navodnjavanje.Na njoj je pet redovnickih vodenica.Kroz Radmansku klisuru je korabima izvedena voda zanavodnjavanje usjeva. Glavni potesi zirate zemlje nose nazive:Leceviste,Velika njiva, Mocila, Radonjaca, Zabjela, Groblje, Kukuljace, Paljevine, Brod i Pecko.
Seoska planina: Kozarevo polje,Vuckovo brdo i Ciglen-daleko su od sela 2-3 sahata hoda.
Posto su prirodni uslovi povoljni za zemljoradnju i vocarstvo,to je u Radmancima bilo naselje od davnina. Danasnje stanovnistvo Radmanaca dijelom su starosjedioci ili nepoznatog porijekla, a dijelom doseljenici. - Licine (50k.) ne znaju odakle je tacno njihov predak.Jedni kazu da je iz Kuca, drugi iz Like. Ovo posljednje je netacno jer su se oni prozvali po nekom pretku koji se opisivao likom. Po svoj prilici Licine su ili starosjedioci
ili vrlo davnasnji doseljenici iz Kuca.
- Kozari (10k.), ne zna se odakle su doseljeni,ni kako su se ranije prezivali. Danasnje prezime su dobili po nadimku. Rodjaci su im Muratovici, Tiganji i Taranisi, za cijeg pretka se
takodje nemoze utvrditi da li je i odakle doseljen
- Rastoderi (30K.) porijeklom su iz Kuca. Rodjaci su im Nurkovici u Selesnici kod Rozaja i Ferovici u Plavu. Predak Rastodera je ovdje doseljen prije 250 godine. Jedna grana Rastodera preziva se Krsici, po kraju Krsu u selu.
Radmance se dijeli na tri glavne
mahale: Rastodersku, Licinsku i Kozarsku.

BOR
Prema popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Bor živi 243 stanovnika, od kojih je 161 punoljetno, 31,6 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po godinama je 31,7 a ženske 31,4 ). Naselje ima 55 domacinstva a prosecan broj clanova po domacinstvu je 4,42.
|
Ukupno stanovništvo 2002 |
Bošnjaci* |
Ostali |
|
243 |
238 |
5 |
* Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
|
Godina |
1948 |
1953 |
1961 |
1971 |
1981 |
1991 |
2002 |
|
Stanovnika |
248 |
308 |
367 |
357 |
397 |
323 |
243 |
BORNaselje u prostranoj uvali izmedju planinskih strana
plocnika i Komarveca, s jedne i Smiljevice, s druge strane.Mala uzduzna kosa
Savino brdo dijeli selo u dva dijela.bor se odlikuje bogatstvom u livadama i
ispasama.U blizini su mu planine Moravac i Konjska Rijeka odakle zimi dolaze
dovlace sijeno na saone.Prisojne strane su povoljne i za strna zita.Kao i
Dobrodole i Bor je ranije bio naseljen srpskopravolsavnim stanonistvom.Krajevi u
selu nose nazive:Staro selo,Zlokucani,Mirove vode,Jovanov dol,Radetina vrtaca.Na
sredini sela izmedju Mehovica i Adrovica jedno mjesto zovu ,,Krs``.Kazu da su
ovdje nekad davno zivjeli neki Grbosi,Sarovi I vasojevici koji su se iselili u
okolinu Peci.danasnji stanovnici Bora su Mehovici(12k.),Adrovici(12k.). Adrovici
su dosli iz Vrbice prije 130 godina.
Dašca Rijeka
|
Prema popisu Crne Gore iz 2003.
godine, u Dašcu Rijeku živi 115 stanovnika, od kojih je 79 punoljetno, 34,8 je
prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po godinama je 33,7 a
ženske 36,1 ). Naselje ima 31 domacinstva a prosecan broj clanova po domacinstvu
je 3,71.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
115
|
115
|
-
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
172
|
214
|
247
|
253
|
262
|
204
|
115
|
|
|
|
DAŠCA RIJEKA
Naselje je u dolini rijeke istog imena koju sacinjava nekoliko
potocica.Dolinu rijeke prate dvije krecnjacke kose,ispod kojih su naselja na
prisojnoj strani.Dasca rijeka se dijeli na gornje i Donje selo.U Donjem selu
kuce su pored puta koji vodi uz rijeku.U Gornjem selu je Mahala Gvozd,gdje se
kuce izdvajaju u grupicama.Od kuca vode stocni putevi neposredno za ispašu.Njive
su na prisojnim stranama sa kojih snijeg rano okopni.Naselje obiluje vodom.Na
rijeci su tri redovnicke vodenice.
Stanovnici su Škrijelji(20k.) koji su
istog porijekla sa Škrijeljima u Javorovoj i u Murovcu.Došli su dva brata i
njihov sinovac se naselio u Javorovoj,drugi je otišao u okolinu Novog Pazara a
njihov sinovac ostao u Dašcoj Rijeci.
|
|
Dobrodole
Naselje
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Dobrodole živi 134 stanovnika, od kojih je
91 punoljetno, 34,2 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 33,1 a ženske 35,5 ). Naselje ima 30 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,47.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
134
|
131
|
3
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
370
|
405
|
362
|
410
|
380
|
236
|
134
|
|
|
|
DOBRODOLE
Naselje
je u prostranoj izvorisnoj celenci Popce. Prostrana uvala koja se pod nu sastoji
vododrzljivih stihena,prekrivena je livadama I njivama.livade sup o
dnu,,Polja``koje je mocvarno,a njive na krajevima u podnozju krecnjackih
strana.Dobrodole je staro naselje.Kao sto je receno,pominje se kao Ciflik
1585godine.U njemu ima tragova starijeg stanovnistva.Pri Miraj brdu jedno mjesto
nazivaju Petkula,gdje se vide ostaci starih gradjevina.topografski
nazivi:Andrijine strane,Stanina voda,Nikolin dol,pantelijin potok,Golove
strane,Crkvina I oko nje groblje ukazuje da je ovdje zivjelo prije srpsko
pravoslavno stanovnistvo.Od njega su ostali poislamljeni Ligonje(1k.),Goljo(1k.)
I Klice(1k.).Golje su ranije zivjeli u zaseoku Vrsajke.Prije sto godina poceli
su se u dobrodole naseljavati stanovnici iz Bihorske zupe:Sabotici(30k) iz
Tucanja i Licine(10k.) iz Radmanaca.U sastavu Dobrodola je I zaseok Vrsajke
koje su bile cifiluk kajabegovica iz Bijelog Polja.I ovdje su prije 7o godina
naseljeni Sabotici.
|
|
Donja
Vrbica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Donja Vrbica živi 406 stanovnika, od kojih
je 312 punoljetno, 37,7 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 35,6 a ženske 39,8 ). Naselje ima 107 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 3,79.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
406
|
396
|
10
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
477
|
613
|
642
|
677
|
701
|
407
|
406
|
|
|
|
|
|
Godocelje
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Godocelje živi 229 stanovnika, od
kojih je 172 punoljetno, 37,3 je prosecna starost stanovništva ( broj muške
populacije po godinama je 37,9 a ženske 36,8 ). Naselje ima 61 domacinstva a
prosecan broj clanova po domacinstvu je 3,75.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
229
|
228
|
1
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
273
|
292
|
335
|
354
|
354
|
284
|
229
|
|
|
|
GODOCELJE
Selo
na prisojnoj strani koja se sa brda Vreze I Ostre stijene spusta u malim
padinama prema rijeci Ljesnici.Zemljiste je dosta plodno I vrlo povoljno za
strna zita I voce.glavni seoski potesi pod njivama I livadama
su:Vodice,Ravan,Delenbare,Povrce,hizista,osredci,Mahala,janin
potok,cardacina,dublje,a utrine I sume su: Rosulje,gluscev
laz,Ledenice,Radovanov izvor,Lukaca.Izvorske vode su ceste I najglavnije su:
Trnovi potok,Utulovce,seljanska voda,delenbare,Brijes I Livade.sve ove vodi
poticu sa krecnjackih povrsi.neke dolaze iz ledenica(ponora-provalije)iznad
sela.Tragovi ranijih naselja su Kaursko groblje,Spasovici na gumnu Duljka
Kocana.Mjestani kazu da je tu bila I crkva.Sam naziv mjesta Spasovice sigurno
dolazi od Spasodana(vaznesenje),za koji su bile vezane seoske
svetkovine.Najstariji stanovnici za koje se zna su bili neki maslaci,koje je
beg Mahmudbegovic raselio,jer su vrsili nasilja nad svojim cifcijama-Kocanima.
Kocani(40k.) ne znaju sigurno svoje porijeklo.Svi oni poticu od tri
brata.Palamari(6k.) istog su roda kao I koracima.Palamarima sui h nazivali jer
jedan njihov predak najdalje bacio Palamar.Civovici(6k.) ne znaju tacno svoje
porijeklo:Kalenice(1k.) po svoj prilici su starosjedioci.Godocelju
pripada Paljuh,zaseok sa obije strane Ljesnice.U njemu su naselja Hodzici(5k.) i
Alilovici(7k).Neki Alilovici kazu da im je predak doseljen,ali neznaju
odakle.Isticu da imaju rodjake u Ibarcu kod Rozaja.Scekici(1k.) doseljeni sui z
Police.
|
|
Gornja
Vrbica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Gornjoj Vrbici živi 536 stanovnika, od kojih
je 370 punoljetno, 31,0 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 30,2 a ženske 31,7 ). Naselje ima 125 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,29.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
536
|
523
|
13
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
745
|
800
|
830
|
850
|
996
|
972
|
536
|
|
|
|
Hazane
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Hazane živi 136 stanovnika, od kojih
je 94 punoljetno, 36,1 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 35,1 a ženske 37,1 ). Naselje ima 32 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,25.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
136
|
59
|
77
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
236
|
244
|
259
|
232
|
202
|
197
|
136
|
|
|
|
HAZANESelo je na
blagim padinama Miraj –brda, na kome je pre** koji naselje vezuje za Godusom. Od
Orahova ga odvaja Bablja Ranija medja sa Vrsevom bio je potok. Za tri krvi
morali su da ustupe jedan dio zemlje i na desnoj strani potoka, gdje je
naseljeno 10 kuca iz Vrseva. Ranije su imali svoju planinu u Bjelasici i Vlahu,
po kojima su napasana stada ovaca. Ove planine su izgubili --- Bjelasicu zbog
svadje sa Obradovicima u gornjim selima (ubili tri Oradovica i usupili planinu
za krv), a deo u Vlahu predali Kurtagicima iz Rozaja prilikom jedne privremene
seobe´.Atar sela Hazana
rasclanio je Velji potok u nekoliko njih krajeva i potesa, koji nose ove nazive:
Zabrnjica, Rovcina,Vrle strane,Vinograd,Dubrava,Lakin
Kr***,Podrvenice,Zabeli,Bare,Pjesak,Dolina. Sumei utrine su:Musnica,Miraj
brdo,Uzivala,Babljaca,Berotasi,Ziglana.Azasko brdo. Izvorske vode ima gotovo
svuda. Najvazniji izvori su : Izvor kod crkve, Brda, Simovaca, Lugovi, Vi** i
Studeni(jedan u sumi prema Orahovcu, a drugi na Hazanskom
brdu). Od izvora poticu mali tokovi , koji sacinjavaju Be** potok.
Hazane je
staro naselje. To svjedoci prostrano groblje u kojem se vide tipovi groblja od
srednjeg vjeka do danas. U sredini groblja crkvica ,,Crkva``dimenzije
15X12metara, ciji su dovi ocuvani u visini jednog metra. Crkva je bila zivopis.
U temelje crkvine docnije je uzidana jedna nadgrobna ploca duga 2,10,siroka 0,72
i debela 0,36m. Koliko je dosada mogao procitati poznati strucnjak za
staroslovensko pismo prof. Dusan Glumac, natpis glasi:,,Ovdje lezi Daboje pod
ovim kamenom nenastrada ni (ostari?)na ovom krasnom svijetu sto je trebalo``.
Natpis, on kaze, nije stariji od 14vjeka i sadrizi pokoje glagolsko slovo, sto
znaci da je ispisivac znao glgoljicu. U starim groblju blizu crkvice ocuvana
je ploca polozena po grobu kojoj je u reljefu predstavljen covjek sa
gadjevinskim alatom. Ovo kao i toponimi Vignjiste, ukazuje da je u
Hazanima
bila ranije neka kovacka radnja.Nezna se kada je crkva srusena.
Hazanci su
pokusavli da je obnove, ali turci to nisu dopustili. Ipak se oko crkvine narod
stalno okuoljao. Pored crkvine jos postoji vrlo stari bor. Njegovo stablo je
bilo okovano kovackim klincima kako ga Turci nebi mogli odsjeci.U
Hazanama kao
da nije prekidan zivot srbskog pravoslavnog stanovnistva , jer srbi u ovom selu
nisu bili cifcije. Kazu das u dobili ferman na zemlji na taj nacin sto su
uszupili stoku turskom caru koji su inace bili namjenili srbskoj vojsci na
Kosovu. To predanje je vezano i za predeo Sekular, sa tom razlikom sto se kaze
da je sekularski vojvoda Petar trazijo da se oslobodi svake dazbine
Hazane i
Zagradje gde su bile udate njegove odine. U svakom slucaju Hazanci su
dobili te privilegije za neku uslugu. Docnije su begovi Djorovici prekupili pola
Hazana ,
jer su pojedini morali prodati zemlju, kako bi na taj nacin sigurnije zivjeli
pod okriljem mocnih begova.Stanovnici Hazana su
poglavito pravoslavni Srbi. Naj starija bratstva su : Vukajlovici, koji koji se
djele na manje rodove: Vukajlovice(7K), Popovice(20k), Lukovice (7k),
Petrovice(5k), I Radosevice(3k). Svi slave sv.Jovana , sem 2 kuce Lukovica, koji
su primili Islam prije 130godina. Neki Hazanci
kazu da je njihov predak dosao iz Ozrinica. Ali bi se prije za njih moglo reci
da su starosjedioci, odnosno davnasnji doseljenici iz Sekulara. Na to upucuje
svojina zemlje, slava i veze sa Sekularom. Hazanci su se iseljavali od zuluma u
razne krajeve. Jedanput su se bili svi iselili, sem jednog, koji se zvao Topal.
Neki su se ponovo vratili, ali su izgubili planinu Vlah, koju je Topal prodao.
Iseljenih Asanaca ima u Sumadiji. Njihovi oseljeni podjaci su Kanjici u Suvodolu
, Milosavljevici u Gnjilici (Raska) , u Vasiljevu kod Ivanjice, u Sjenici I
Peci(Lukovici).Hazanci su bili ugledani I borbeni. Iz njihove kuce je potkao
veliki broj vidjenih svestenika. Da se odrze, dovijali su se na razne nacine.
Beljaka Lukovica, koji je zivjeo prije 120 godina , isticu I susedni muslimani.
Kazu da ih je on stitio od brdjanskih ceta, a oni za uzvrat cuvali
pravoslavne.Sem starinaca u Hazanama zive jod dvije-tri porodice novijih
doseljenika: Ivezici(2k), doselili se iz aci(1k) dosli iz Bosne na aginu zemlju
posle 1879 godine.
|
|
Javorova
Naselje
Javorova
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Javorovu živi 117 stanovnika, od kojih je 76
punoljetno, 29,2 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 26,2 a ženske 33,1 ). Naselje ima 26 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,50.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
117
|
117
|
-
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
225
|
285
|
270
|
255
|
225
|
193
|
117
|
|
|
|
JAVOROVANaselje
na krecnjackoj zaravni izmedju duboke klisure Porockog brda.Površ je ižljebljena
vrtacama po cijem obodu su kuce.Mali povijarac Ulica dijeli selo na Gornju i
donju Javorovu.Ni u jednom selu nema dovoljno vode za pice.Tri-cetiri bunara
presuše kad godina nije kišovita.U tom slucaju ide se po vodu u Golubovac.osim
korita na Golubovcu, pojila za stoku tu su 2 dermetare i jedna lokva.Krajevi i
potesi u ataru nose nazive ranijeg srpskog stanovnistva:Polja,Vodice,Babino
brdo,Brda.Utrine i sume su: Cavin krš, Cardaci, Ravne utrine, Jasica, Strane,
Golubovac, A planine su Musina jama (Velike luke, Rikavac, Repušnice, Popov dol,
Salatuša, Studenac, Sukica livade). Stanovnici su Škrijelji koji su kao sto je
vec receno rod sa Javorovcima.
|
|
|
|
Johovica
Naselje
Johovica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Johovicu živi 148 stanovnika, od kojih je
101 punoljetno, 32,7 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 31,2 a ženske 34,4 ). Naselje ima 34 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,35.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
148
|
148
|
-
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
191
|
233
|
213
|
213
|
269
|
224
|
148
|
|
|
|
|
|
Kalica
Naselje
Kalica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Kalici živi 146 stanovnika, od kojih je 92
punoljetno, 30,5 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 30,5 a ženske 30,5 ). Naselje ima 33 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,42.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
146
|
145
|
1
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
150
|
181
|
211
|
342
|
199
|
227
|
146
|
|
|
|
Slike
i opširnije informacije slijede uskoro!
|
|
Krušcica
Naselje
Krušcica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Krušcici živi 97 stanovnika, od kojih je 65
punoljetno, 30,6 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 33,0 a ženske 28,3 ). Naselje ima 19 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 5,11.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
97
|
94
|
3
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
275
|
321
|
312
|
212
|
190
|
165
|
97
|
|
|
|
KRUŠCICA
Naselje
izmedju planine Krušcice I Klisure,Rijeka dijeli selo na osojnu I prisojnu
stranu.Na prisojnoj strani su kuce i oko njih njive.U osojnoj su glavne
livade-Sedivrane.Planine(Musina jama, Haništa, Kruševicko polje I Jablanov dol)
nalaze se u neposrednoj blizini.Uopšte cijela Krušcica je prije bila planina,u
kojoj su Bihorci držali veliki broj stoke.Jos 1927 godine Dano Licina imao je
400 ovaca.Današnji stanovnici su Licine(38k.), porijeklom iz bihorskog sela
Radmanaca.
|
|
Murovac
Naselje
Murovac
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Murovac živi 43 stanovnika, od kojih je 28
punoljetno, 29,1 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 30,4 a ženske 27,7 ). Naselje ima 9 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,78.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
43
|
43
|
-
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
130
|
144
|
174
|
187
|
166
|
89
|
43
|
|
|
|
MUROVAC
Kao
i Javorova Murovac je na krecnjackoj povrsini.Kuce su vezane za vrtace i male
doline u kojima je zemljišste povoljno za zemljoradnju. Na ogolicenim škriljcima
ima izvroske vode.Livade Vilinice su na stranama više sela.Iznad ovih je
cetinarska gora Bajcin vrh.Pojila za stoku su u Rikavcu.Glavna planina Murovca
je Vlah.Murovac smatraju kao zaseok Javorove.Iz Javorove je porijeklom i
danasnje stanovnistvo-Škrijelji(20k.)Kao što se vidi, stanovništvo ova tri
naselja nije iz Bihora. Njihovi preci su doseljeni pocetkom 18vijeka.U svemu su
se izjednacili sa ostalim Bihorcima i Rožajcima.
|
|
Orahovo
Naselje
Orahovo
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Orahovo živi 130 stanovnika, od kojih
je 96 punoljetno, 36,0 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 34,2 a ženske 38,0 ). Naselje ima 37 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 3,51.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
130
|
124
|
6
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
173
|
204
|
231
|
235
|
200
|
179
|
130
|
|
|
|
ORAHOVOSeoce u
izvornoj celenci potoka koji utice u Tucanjs****. Naselje polukruzno
zatvarajukose Osoje I Babljaca.borahovo obiluje vodom.U sredini je vrelo iz koga
potice jak potok.Osim ovoga imaju jos dva izvora:Dolac I Bas*** Sume I ispase su
: Babljaca,Karanovi krsi I Kaludar.N kraju sela je prevoj Gnila koji povezuje
Gornji I Donji Bihor.Sudeci po ostacima u Belokosoma je ranije bilo srpsko
stanovnistvo.Tu se kraj puta vidi prostrano groblje u kojem su se bez svake
sumnje sahranjivali iz Belokosa I Orahova.U groblju postoji par starijih
ogromnih nadgrobnih ploca koje poticu iz Srednjeg vijeka.U neposrednoj blizini
je brdo Kaludar,bogato sumom. Naziv podsjeca da je tu nekad bilo neko
kaludjersko prebivaliste.Ostaci bunara I tragovi temelja zgrade ukazaju na
mogucnost postojanja naselja.Danasnje stanovnistvi Agovici doseljeni su
krajem 18 vijeka.Njihovi rodjaci su Agovici u Gornjoj vrbici.Kao sto je ranije
receno,oni su najprije bili naseljeni u Petesevici pa se jedan dio odselio u
vrbicu a drugi u Orahovo.Njihov predak je dosao iz okoline Plava,gdje su
kako njihovo predanje kaze bili katolici.
|
|
Paljuh
Naselje
Paljuh
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Paljuh živi 89 stanovnika, od kojih je 53
punoljetno, 32,6 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 33,6 a ženske 31,8 ). Naselje ima 18 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,94.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
89
|
88
|
1
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
70
|
77
|
94
|
103
|
117
|
141
|
89
|
|
|
|
|
|
Petnjica
Naselje
Petnjica
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Petnjici živi 565 stanovnika, od
kojih je 387 punoljetno, 31,8 je prosecna starost stanovništva ( broj muške
populacije po godinama je 30,9 a ženske 32,7 ). Naselje ima 125 domacinstva a
prosecan broj clanova po domacinstvu je 4,52.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
565
|
541
|
24
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
442
|
488
|
667
|
684
|
673
|
643
|
565
|
|
|
|
PETNJICAPod ovim
nazivom podrazumijeva se Petnjica u uzem smislu I dva manja naselja
Johovice i Laze.Petnjica,koja je dobila ime po pecinama, u okolini,je
sredisnje naselje Gornjeg Bihora.Ona je u ravni sa obadvije strane rjecice Popce
gdje se sticu **** iz planinskog dijela Bihora. Dio Petnjice koji je
postao administrativno sjediste novijeg je datuma.poceo se formirati oko dzamije
u drugoj polovini 19 vijeka.Pocetkom dvadesetog vijeka je ovdje 6
ducana(makarovici iz Vrbice,Cikici iz Berana,pepica iz Kolasina,Muratovica(2) iz
Petnjice I Krsijica iz Radmanaca),1 kafana (Alimanova) i 8
kovacnica.Kovace Suntice,cije su kuce bile na Glavici,protjerali su Muratovici
1908 godine.Za vrijeme balkanskog rata 1912 godine Petnjica je
spaljena.Obnovljeno naselje koje je postal srediste gornjobihorske opstine,imalo
je tri ducana (Krsijica,Nurkovica I Cikica) I toliko kovacnica.Poslije 1945
godine Petnjica je postal u pravom smislu rijeci srediste Gornjeg
Bihora.osim opstine(sada mjesne kancelarije) u njoj su druge
ustanove:osmogodisnja skola,posta,telegraf, Dom narodnog zdravlja,milicijska
stanica,dvije zadruzne prodavnice,2 gostionice,magacini zemljoradnicke zadruge I
zgrada za sluzbenike.Selo Petnjica zahvata veci prostor u ravni oko
Popce.Glavni Potesi su :luka pored Popce,glavica,Prisoje,jasikovac,Okrugli
laz,Bogicev laz,Jazbina I Gusari.Danasnji stanovnici Petnjice su
muratovici (60 k.) ne znaju svoje porijeklo. Rasireno je predanje da je njihov
predak dosao sa Hajdar-pasom,buduci da i kao pratioci pasini nemaju povlasten
polozaj vjerovatno sui z ovog kraja.Petnjici kao sto je vec receno
pripadaju I dva zaseoka Johovice I Laze.Johovica je na desnoj strain popce ispod
korac-krsa.Nazvana je tako po vodi Johovici.Strana na kojoj je naselje povoljna
je za zita I voce.Najznacajniji potesi nose nazive:Mackovice,Prisoje,Duri laz,
Rupe, Glasovice,Dubrave, Ravni,Zabela(livade),Brezine,Velike njive,Smonice I
Livade.Utrine I sume iznad sela su LUkace I Gradac.U gradcu je prostrana
pecina.na Gracu je vjerovatno bila strazarnica.Glavne vode su
Johovica,Trnovi potok I Utulovca.U livadama izbija vrelce koje je plavilo
Livade. Sada je ta voda sprovedena vodovodom u Petnjicu.Johovice su
staro naselje,ali je jedno vrijeme bilo napusteno pa su danasnji stanari krcili
sumu.Zemlja je pripala Adrovicima iz Vrbice,koju su Koraci kupiliDanasnji
stanovnici Koraci(60k) rod su pravoslavnim Koracima u Gornjim selima.Jedan dio
Koraca se preziva Palamari.Laze,drugi zaseok Petnjice,nalazi se na
lijevoj osojnoj strain Popce.Kuce su rasturene u grupama koje su vezane oko
zaravni.Glavniji krajevi I potesi nose nazive Zagoni,Seliste,Vukove
njive,Doline,Ulica I Brdo.Uselistu je Kaursko srposko groblje,a na temenu su
bila dva hrasta od kojih su nosene litije I stavljani ,,zapisi``.Jedan hrast je
pao od starosti a njegovim stablom se niko ne koristi.Na ulici je seosko
saboriste. Stanovnici su adrovici(20k) doseljeni iz susjednog sela
Vrbice.Jedna grana adrovica se odavdje iselila u Bor.Zbog toga se njihove njive
zovu Boranke.
|
|
Ponor
Naselje
Ponor
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Ponor živi 65 stanovnika, od kojih je 51
punoljetno, 36,1 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 34,3 a ženske 38,0 ). Naselje ima 21 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 3,10.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
65
|
62
|
3
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
142
|
210
|
169
|
226
|
269
|
175
|
65
|
|
|
|
|
|
Poroce
Naselje
Poroce
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Poroce živi 33 stanovnika, od kojih je 26
punoljetno, 38,8 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 39,2 a ženske 38,4 ). Naselje ima 10 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 3,30.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
33
|
29
|
4
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
45
|
48
|
50
|
79
|
67
|
60
|
33
|
|
|
|
|
|
Savin
Bor
Naselje
Savin Bor
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Savin Bor živi 261 stanovnika, od kojih je
175 punoljetno, 31,6 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 29,5 a ženske 33,9 ). Naselje ima 65 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,02.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
261
|
261
|
-
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
261
|
314
|
373
|
425
|
472
|
349
|
261
|
|
|
|
SAVIN
BOR
Potok
Sadrigaca dijeli Bo rod Savina brda. Selo je na blagim stranam brda Komarev
laz.manja kosa dijeli ga na dva dijela: Staro selo I bare.Njive su oko kuce,a
livade ispod sela.Planina Plocnik I crno vrelo gdje su glavne livade udaljene su
od sela pola sata hoda.Savin Bor obiluje izvorima.glavne vode su: ratkovice,
Jasice, Cvetkovo brdo, Sadiste, Ikino brdo. Preci danasnjih stanovnika su
doseljenici:Prentici(12k.) iz Kuca I Colovici(15k.) iz bihorskog sela
Godocelja.
|
|
Trpezi
Naselje
Trpezi
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Trpezi živi 773 stanovnika, od kojih
je 547 punoljetno, 33,8 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 33,5 a ženske 34,1 ). Naselje ima 184 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,20.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
773
|
750
|
23
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
1063
|
1223
|
1281
|
1263
|
1481
|
1274
|
773
|
|
|
|
TRPEZI
Selo
sa obadvije strane Trpeške rijeke,izmedju Buda,Kutnjeg i Ivova brda,koja ga
odvajaju od Vrbice,Petnjice i Lagatora.Dvije strane osojna i prisojna,koje su
potpuno naseljene,spuštaju se u malim zaravnima prema rijeci.Obadvije su
povoljne za poljoprivredu.prisojna strana je rodna kad je ljeto kišovito,osojna
kad je nešto suhlje.posto je zemljište sastavljeno od vododržljivih
škriljaca,izvori izbijaju gotovo svugdje.Najvazniji izvori su :Studenac kod
škole,Bonska voda,Skornja vise mezarja i Rajcevica(cesma) sem toga,za pijenje i
pojilo se koristilo Vrelo u Klisuri i rijeka na kojoj su 20 studenaca (17
redovnjackih i 3 ujmenicke ). Od 1945 godine iz rijeke su sprovedene cetiri vade
za navodnjavanje.Zbog ovih novih voda vodenice sada ne melju za vrijeme
ljeta.Atari u selu i okolini nose razne nazive.Na osojnoj strani su potesi:
Grobljace,Ljetine,Okutnjice,Mahale,******Uljanici,Pogledi,trestenice,Haptenji
laz,Haluge,******,Jelas,Osoje,godaja i Golesa a na prisojnoj:
Martinovici,Kaludjerice,Livadice(njive), Strmenjace,Poda,Livadak
******Voda.Sume i utrine u selini, oko sela, i planine oko sela
(Kelemen,Guvnistva,Medino brdo,Jeleni dolovi, Cove…. glava,Sirove
gore,Paljeve,Visnjice,Pucpolja,Padalis…,Borovo brdo,Medvedji do.Svi ovi
nazivi su dijelom stariji a dijelom danasnjeg stanovnistva.Ostatak starog
stanovnistva je sam naziv sela Trpezi.U narodu se kaze da ime sela potice
od trpeza koje su u vrijeme svetkovina drzane kod nekadasnje crkve. Tragovi
sta….jer srbskog stanovnistva su ,,Crkva,,kod Glavi…nad Miletina Krsa, Mahalacko
I Vlasko groblje. Sem toga u u Donjoj Kalici, na glavicici bl….kolskog
puta,nalzi se jos jedno vlasko groblje. U njemu su sahranjivani I danasni
Kalicani dok nisu primili isl…. . Na starinsko naselje podseca I naziv potesa
Kaludjerice (njive) koje su pripadale nekom manastiru. U predanju se kaze da su
Trpezi pripadali crkvi. U litici klisure Orlujak je pedj… Bilin razvoj; u
njoj se vide tragovi zida, sto ukazuje da je bila kaludjerka
isposnica.Danasnje stanovnistvo u Trpezima su doseljenici iz drugih krajeva,
poglavito iz Brda. Njihovi preci su se poceli doseljavati krajem 17.vjeka.
Najprje su se poceli doseljavati Skende..vucu (35k.), ciji je predak dosao kao
pravoslavnik iz Brsk.. u Bratonozicima. Njihovi rodjaci su Pamdodovici u
susjednom selu Lagatorima I Dervovici u Bjelom Polju. Kazu das u od … brata.
Senderovici su bili I age. Citotici(15k) porijeklom su iz Bjelopavlica. Rodjaci
su im pravoslavni Kljajici u Zagorju kod Ivangrada. I oni su takodje imali svoju
zemlju I bili age. Muhovici(23k), doseljenici su iz Rovaca. Njihov predak
Bulatovic dosao je kao pravoslavac pre 230 godina . Osmanovici(30k), rodjaci su
Mohovica (od drugog brata treci brat je ostao pravoslavac). Od njega su
Beljovici u ljevoj crkvi I basic, koji su se odavde iselili. Uremovici (16k)
dosli su sa Peleva Brijega u Bratonozicima. Rodjaci su im Latici u susednom selu
Lagatorima . Durakovici(18k), porijeklom su Bukumire iz Bratonozica. Honici (8k)
kazu da su doseljeni i z nekog daljeg nepoznatog kraja.Talev ici (3K) rod su
Taranisima iz Vrbice.Muratovici doseljeni su kasnije iz susjednog sela Petnjice
.Cijelo selo se dijeli na mahale po bratstvima:
Skenderovici,Cikotici,Hodzici,Muhovici,Durakovic,Muratovici. Zaseban dio cine
Donja I Gornja Kalica,koju nazivaju I Vlaska Kalica,jer su se u njoj dugo
zadrzavali pravoslavni Srbi.
|
|
Tucanje
Naselje
Tucanje
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Tucanje živi 378 stanovnika, od kojih je 295
punoljetno, 36,9 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije po
godinama je 34,3 a ženske 39,9 ). Naselje ima 103 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 3,67.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
378
|
366
|
12
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
569
|
663
|
627
|
709
|
684
|
650
|
378
|
|
|
|
TUCANJESelo je sa
obadvije strane Tucanjsnice izmedju Beljeg brda I Babljace. Pored rjeke
je uska aluvijalna ravna, koja se u donjem toku prosiruje u Tucanjske
luke. Ljeva strana ove rjecne doline je blaza , a desna strmija I nepovoljnija
za naselja. Na ljevoj strain je glavni dijo Tucanjske. U aluvijalnoj
ravni du dvije grupisane mahale (Babacici I Sabatici), I na desnoj strain ispod
Babljace zaseok Bare.Ravan pored rijeke I blage strane povoljne su za
zemljoradnju I vocarstvo , dok okolna brda , obrasla sitnogoricom , omogucavaju
drzanje stoke. Vode ima gotovo svuda. Glavni izvori su: Studenac, Dragorat,
Musmula u Babljaci I ,,voda´´ u Prijekim njivama. Osim toga I rijeke se koriste
za pojilo I navodnjavanje useva u ravni. Na njoj su i dvije redovnjacke
vodenice.Svi vazniji potesi imaju zasebna imena. U ravni oko rijeke su njive
i livade: Mahala, Blato, Luke, Petesevica, Mocila, Rajkovo kuciste. Na ljevoj
strain su : Babljaca, Berotasi, Doline. Sume I ispase su povrh selaLazine,
Letihe, Osoje, Rosulje, Vranjci, Babljaca .Tucanje je staro naselje, sto
svjedoce ostali iz proslosti. U kraju Brdjanima jedno mjesto nosi naziv
Crkviste,gdje se vide temelji kapele. Blizu Crkvista na brezuljku Dublje je
,,Grcko groblje´´, sa sa kojeg su povadjene nadgrobne ploce za zidanje mehtepa.
Blizu crkvista jedan lokalitet nosi naziv Ulica, drugi Vignjiste. Sve to
svjedoci da je u okolini starinskog groblja i Crkvine bilo gusce naselje. Vrh
krsa iznad Tucanja nazivaju Gradac, mada se tu nevidi ostatac
utvrdjenja.Preci danasnjeg stanovnisva Tucanja su doselili ovdje pocetkom
18. Vjeka. Samo se za najstarije bratstvo Culovice(4k)nezna sigurno odakle je
doslo. Jedni kazu da su dosli ,,Latina´´. Tako se cesto kaze za
starosedeoce.—Sabotici(60k) vode porijeklom od pravoslavnih Bubanja u Bubanjama
na ljevoj strani lima. U novo vrijeme uselilo se 15 kuca u Makedoniju. –
Babacici(25k), kazu da su porijeklom iz Njegusa. Rodjaci su im Obradovici u
Gornjim Selima(okolina Ivangrada) i Zekici kod Rozaja, sa kojim su se
podijelili. Dosla je baba sa dosta djece koja su primila Islam pije 6 pojaseva
(Juko i Selim). Brdo u koje se baba najprije doselila nosi po njoj ime Babljaca
gde su ostaci starih kuca. – Cardacine . Iseljenih Babacica iz Trijebihama I
Krnjoj Jeli(Sjenicki kraj. U tucanjskom zamku Bare su Arovici(10k), rodjaci
Agovica u Brbici I susjednom selu Orahovu , odakle su se ovamo doselili. U
Tucanjama je I jedna kuca Veljica doseljenih iz Ba****
|
|
Vrševo
Naselje
Vrševo
|
Prema
popisu Crne Gore iz 2003. godine, u Vrševo živi 267 stanovnika, od kojih
je 187 punoljetno, 33,9 je prosecna starost stanovništva ( broj muške populacije
po godinama je 31,3 a ženske 37,3 ). Naselje ima 65 domacinstva a prosecan broj
clanova po domacinstvu je 4,11.
|
|
|
Ukupno
stanovništvo 2002
|
Bošnjaci*
|
Ostali
|
267
|
258
|
9
|
*
Naziv Bošnjaci obuhvata i one koji su se izjasnili samo kao Muslimani
Godina
|
1948
|
1953
|
1961
|
1971
|
1981
|
1991
|
2002
|
Stanovnika
|
417
|
455
|
426
|
463
|
554
|
438
|
267
|
|
|
|
VRSEVONaselje na
blagim padinama,koje se spustaju prema Vrsevskom potoku od veljeg
vrha,Krsa,prevoja Pecko I Noska.pojedini krajevi seoskog atara nose
nazive:Kucista,Glusca,Letina,Kostova glavica,Gaj,Jovanove kuce,Latinsko
groblje,tocila,Ilijevo guvno,Podgorice,Svilan,Preljub.Na ovim atarima glavne
vode su: Spasovaca u Zverotickoj mahali,Nikoljaca iz Podgorice,Preljub,Kucista I
Orlova voda.ovi topografski nazivi poglavito su ostaci starijeg stanovnistva,kao
i ``Latinsko groblje`` na sred sela.U kraju Doline je groblje Ivezica,koji su
zivjeli u Vrsevu sve do 1910 godine. Stanovnistvo se ovdje smjenjivalo u
toku tri posljednja vijeka.od 17 vijeka u Vrsevu su zivjeli Hajdarpasici
I njihove cifcije Ivezici I dr.pravoslavci I bosnjaci.Hajdarpasici(20k.)
porijeklom su od Hajdar pase kome je bio spahiluk u Bihoru.Kula starog
pase,kazu,bila je na sred sela. Zverotici(16k.) porijeklom su iz Meduna.Primili
su Islam poslije doseljenja.U novije vrijeme 1o kuca se iselilo u skoplje.
Javorovci(8k.) Dosoljeni su iz gornjobihorskog sela Javorova,a tamo iz Skrijelja
u Malisiji. Dugo vremena su u Vrsevu zivjeli I Ivezici,koji su se kao sto
je pomenuto iseljavali u razne krajeve.I oni tvrde das u porijeklom iz Kuca.
|
|
|
Document Saved Successfully
|
|
|
|
|
|
|