|
|
|
|
Home > O porijeklu muslimana u Sandzaku
Save Edit |
Cancel | More actions | |
Dr Ejup Mušović (1930-1995)-Dr Ejup Musović je rođen u Tutinu 1930. godine. Najveći sandžački historičar. Objavio je nekoliko knjiga od kojih su najznačajnije: „Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara’’, „Tutin i okolina’’, „Muslimansko stanovništvo od pada Despotovine 1459. i njegova sudbina’’, „Muslimansko stanovništvo Crne Gore’’, i dr. Objavio je na desetine originalnih naučnih radova. Osnivač je Novopazarskog muzeja i zbornika. Umro je u Novom Pazaru 1995. godine.
Evo nekih dijelova iz navedene knjige:
- Adrovici, u Bihoru, od Djuraskovica (krsna slava Sv. Nikola) u Ceklinu;
u Vrbici (100 kuca,1965 god), Boru i Petnjici u Bihoru, i u Lecanima u Koritima, "njihov rodonacelnik Andro dosao je iz Ceklina pre 300 godina, kad i njegovi pravoslavni rodjaci u Luscu kod Berana (Tomasevici, Popovici, Pajkovici, Vekovici, Radicevici i dr.). Kazu da su od Djuraskovica. Adrovici su bili ugledno i borbeno bratstvo. Njemu je pripadao gornjobihorski barjak. Iako su razgranati, Adrovici se ni sada ne zene izmedju sebe";- Adzamanici, u Rozaju, Sjenici i Niksicu, poreklom iz sela Momce u Kucima, od bratstva Jovovica koje slavi Sv. Nikolu;- Babicici u Tucanju u Bihoru, poreklom iz Njegusa, rod im Obradovici u Gornjim Selima kod Ivangrada i Zekici kod Rozaja. Po predanju" dosla baba sa dvoje djece (Juko i Selim) koja su primila islam pre 6 pojaseva (generacija)". Ima ih u Ljesnici, Krnjoj Jeli i Tri***injama kod Sjenice;
- Balijici, u Zmijanjcu u Bihoru, "kazu da je njihov predak kao pravoslavni Srbin pobegao od krvi iz Saronja u Pesteru. Jedan brat je primio islam a drugi, Rade, otisao u Crvsko. Od njega su Radovici";
- Balotici, po kojima je nazvano selo u Rozaju su jedan od najstarijih rodova Kuca cija je matica Kosor, gdje je sacuvana uspomena na njih. Slavili su Sv. Nikolu. Njihovi srodnici su Camici u rozajskom selu Paucina. Rodovi Balotica su: Dautovici, Feizovici, Mujovici, Mehovici, Kujovici i Redzepagici. Locirani su u; rozajskim selima Njegusi, Grahovo, Bac, zaseoku Vuca, a njihovih srodnika u Brnjici i Jasenoviku kod Novog Pazara;
- Begovici u Rasovu, u Bihoru, poticu od vlastelina Jovana koji je primio islam dobivsi zvanje Jovan-beg i zadrzao posede. Od njih su Dizdarevici u Godovu. Rod su im pravoslavni Srbi Jacimovici u Kostenici koji slave Sv. Stefana;
- Bektesi, u Gusinju, od Banjkana iz Zatrijepca u Kucima ciji je rodonacelnik Milos tu naseljen iz Crnojevica Rijeke krajem 15 veka. Staro krsno ime Sv. Nikola;
- Brdjani, u Ibarcu u Rozaju, dosli iz Bjelopavlica pocetkom 19 veka i ovde primili islam;
- Velovici, u Kosticu u Bihoru, rod sa pravoslavnim Bozovicima u Zagradu (krsno ime Nikoljdan), starinom iz Kuca - neki Vaso pobjegao u Loznu kod- Corovica koji su ga preveli na islam i dali mu zemlju u Kosticima;
- Visnjici, u Crnisu u Bihoru, poticu od udovice Visnje. Rod sa Durovicima u Godusi i Mulicima u Godusi;
- Ganici u Rozaju i Bijelom Polju poticu od roda Milica, bratstva Djurdjevica u Kucima. Staro krsno ime Sv. Dimitrije;
- Goljo, u Dobrodolu u Bihorskoj planini, poislamljeni pravoslavni starosedeoci;
- Guberinici, na Trubini u Bihoru, doseljeni iz Vasojevica. rodjaci su im prvoslavni Guberinici na Polici, Budimlji i oko Andrijevice;
- Dazdarevici, najstarije bratstvo u Rozaju, dosli iz Rasova u Bihoru, poreklo vode od stare srpske vlastele. U Rasovu su im rodjaci Begovici. Bili dizdari grada Rozaja, odakle su ih proterali Klimenti Nokici. Ima ih u stavnickim selima Godovo i Sas. Od ovih u Godovu ima ih odseljenih u Tutin;
- Dakovici, naseljeni u drugoj polovini 18 veka u Niksic, poticu iz sela Bezihova u Kucima. Stro prezime Nilejici. Staro krsno ime Sv. Nikola. Ima ih i pravoslavnih, u Bezihovu (1907), Podgorici i Gusinju;
- Drpljani, u Obrovu u Bihoru, dosli iz Drpa kod Kolasina posle 1878 god;
- Dudici, u Bijohanu (zaselak Popa) u Stavici, poreklom su Bratonozici. Njihov predak, Barjaktarevic, doselio se iz Petnjika u rozajsko selo Bogaje, a odatle sidje niz ibar u selo Njeguse, gde primi islam,po cemu predje u stavicko selo Pope;
- Durakovici, u Trpezama u Bihoru, iz Bratonozica, poreklom Bukumire;
- Ducici, u Rozaju i Plavu, poreklom iz sela Ducica u Kucima, koji izvode lozu od vojvode Gojka Mrnjacevica, brata kralja Vukasina (pog. 1371). Staro krsno ime Sv. Dimitrije. U Hercegovini je vise bratstava Ducica koji poticu iz sela Ducici;
- Erovici (Herovici), u Podinama u Bihoru, rodonacelnik Bulatovic iz Rovaca, doseljen pocetkom 18 veka, primio ovde islam. Rod sa Erovicima u Koritima;
- Eci, u Crnisu u Bihoru, smatraju se za najstarije, \"…kazu da su im rodjaci pravoslavni Corovici u Stitarima\";
- Zverovici, u Vrsevu u Bihoru, dosli iz Meduna,\"primili su islam posle doseljenja";
- Zuk-Orlici, u Orlju u Ibarskom Kolasinu, tako nazvani po pretku Zuk -Orlu doseljenom pocetkom 19 veka iz okoline Gusinja. Poreklom Kuci;
- Idrizovici u Zatonu u Bihoru, poreklom Ceklinjani;
- Isakovici, u Pasica Polju u Bihoru, dosli iz Foce posle 1878 godine;
- Kalaci, u Kalacima (Zasmrdje) u Rozaju, pravoslavni predak dosao pocetkom 19 veka iz Kuca, bratstvo Milacica i primio islam. Od njegova tri sina (Mustafe, Ahmeta i Sulejmana) bilo je sredinom 20 veka oko 80 kuca Kalaca koje se nisu orodjavale;
- Kaljici, u Kolasinu i Podgori u Polimlju i Potarju, dosli iz Morace. Po zapisu Petra Mrkonjica,"najpre dosao nekakav Kaljo iz Morace u Kolasin i stao u najam kod Musovica, muhamedanca. Ovde se ozeni i poturci, i od njega se izrodi citavo pleme Kaljica, kojih danas ima vise od 500 pusaka\" (1902). Kaljici se dele na Eldice, Lanice, Zarene, Cikovice, Gezovice, Racice, Kupusare, Ibraimovice i Redzovice;
- Karadzici, u Petrinjci u Drobnjaku. Kada se deda Vuka Karadzica odselio u Trsic, Savo Karadzic se odseli preko Koma i predje u islam dobivsi ime Sako, sinu dade ime Alija a unuku Zule. Od njih poticu Sakovici u Seocu i Zulevici u Peovcu. Stara krsna imena Djurdjevdan i Sv. Arandjel;
- Kacapori, u Orlju, dosli pocetkom 18 vek iz kacaporskog sela Besnika u Rozaju, gde su bili pravoslavni, starinom su Kuci. Njihov predak Smako je najstariji poznati naseljenik u Orlju;
- Kacari u Bukovici u Rozaju i njihova grana Ibrahimovici od roda su Belojica, najstarijeg poznatog stanovnistva Bukovice koji su rodom Balevici u Bratonozicima (krsno ime Nikoljdan). Kacari su primili islam u prvoj polovini 19 veka . Imaju granu u stavickom selu Detanima i Orlju u Ibarskom Kolasinu;
- Kijameti, u Godijevu u Bihoru, pooreklom od popa Jeremije. Dva popova sina su otisli sa grupom seljaka da predju na islam kod dzamije u Radulicima jer nisu hteli da se sele. Pop se ovome protivio. Kada je na putu cuo da su se i njegovi sinovi poturcili uzviknuo je: "Koji me kijamet snadje da se pod starost turcim". om mjestu je presvisnuo. Njegovi potomci su po tom dogadjaju dobili prezime Kijameti.
- Koraci, u Petnjici u Bihoru, rod sa pravoslavnim Koracima u Gornjim Selima (krsno ime Nikoljdan). Njihov ogranak su Palamari;
- Kuprejovici, u Sredjanima u Rozaju, potomci Pejovi (Petrovi), koji se pocetkom 19 veka doselio iz Morace. Njegov sin primi islam i dobije ime kurta pa se po Kurti Pejovom prezivaju Kurpejovici. Po Kurtinim sinovima Bektasu, Sinanu i Osmanu suani njihovi rodovi. Njihovi potomci su naseljeni u varosici Rozaju, Novom pazaru (Sinanovici), Streocu u Metohiji i rozajskim selima Seosnici i Susterima. Rodjaci Kurpejovica su Srbi Magdalenici (Bogaje u Rozaju i Tmusic kod Berana);
- Kuci, u Rozaju, dosli pocetkom 18 veka. Poticu od tri brata, koji po dolasku predju na islam. Najstariji Ilija, ciji se grob jos pozna u kucanskom groblju, dobije ime Alija, a dva mladja se nazovu Uso(Huso) i Ramo. Od Ilijinih (Alijinih) sinova: Fetaha, Ganije i Becira su rodovi Fetahovici, Ganijici i Beciragici. Ganijici (Ganici) su dali vise uglednika u turskoj upravi (kajmakame Murat-agu i Hamid-bega, ii Hamet-efendiju, poslanika u turskom parlamentu 1910 god, koga su zvali Vidic, "po majci Vidi, koja je rodom iz Biseva iz porodice pravoslavnih Srba". Od Ilijinog brata Usa poticu Usovici (Husovici) u rozajskim selima Koljenu i Seosnici (zaselak Bacevac), a od drugog brata Rama - Ramovici u Lucnici, od kojih su Suljovici u Seosnici (uzeli prezime Nurkovica). Od njih su Kuci odseljeni u sela Starcevice i Jezgrovice u Ibarskom Kolasinu, gde se prezivaju Lucicani, po mestu iz koga su potekli, Rizvanovici, mahmutovici i Ibrahimovici. Rizvanovica ima u Popicu, zaseoku Ribarici u Ibarskom Kolasinu, gde su otisli na ujcevinu. Od Ramovog (Ramadanovog) roda su i Colakovici, a od doseljenog Ilijinog sinovca (ili bliznjeg rodjaka), "koji je s njima dosao iz Brda", potice bratstvo Kamberagica, ciji su rodovi Kadrovici ( ima ih u Vuci i Malin Dubravi, kao i Crnokrpama) i Hadzijici (hadzici). Od rozajskih Kadrovica ima naseljenih u Tutinu. Rozajskim Kucama (Ganicima) su srodnici Hamzagici u Tutinu;
- Latic, u Lagatorima u Bihoru, doseljeni pre 250 godina iz Peleva Brijega u Bratonozicima. Najpre se naselili u Trpezama, gde je ostao njihov rod Uremovici. Rodjaci su im pravoslavni Veljici u Docu i Babinu i Vujovici u Daspicima u Beranu.
- Ledinjani, na Ledinama u Fundani, u Kucima. Pocetkom ovog veka ih je jos bilo u Podgorici i Tuzima. Potomci su Cetka Ivanovog koji se pocetkom 17 veka sa bratom Kojom doselio na Ledine. Koja potom ode u Krivi Do i od njega nastanu Ljuljanovici Krivodoljani, a Cetkovi potomci prime islam. Stara slava Sv. Nikola koju Ljuljanovici prisluzuju, uz Sv. Dimitrija prihvacenog od Mrnjacevica. Srodnici Ledinjana su Mustafagici, Prekovici i Curici;
I tako dalje i tako blize. Ista prica i sa Licinama, Luboderima, Lukacevicima (Lukacima), Ljuharovicima, Memovicima, Mehovicima, Micinama, Mrkulicima, Mujanovicima, Mulicima, Muljanima, Muratagicima, Muhovicima, Nurkovicima, da ne nabrajam dalje. Ovo je samo sa jednog lokaliteta a raspolazem sa oko 2500 prezimena.
Memovici Memovici poticu iz bratstva Ostojica. Do istrage su zivjeli u Crnom Vrhu, u selu Raskoj kod Djurdjevih stupova. Nazvani su "crnovrski Turci" po Crnom Vrhu u Ceklicima. U vrijeme istrage pobjegli su Niksic. (U Bratonozicima i Vasojevicima je sacuvano secanje da su Memovici ziveli u Lutovu, a odatle otisli u Ceklice). Erdeljanovic je zapisao da su Memovici potom " iz Niksica prebegli na zemljiste manastira Decana, na zapadu od Djurdjevih stupova, u danasnjim Vasojevicima," i osnovali tamo selo koje su nazvali Crni Vrh " po mestu odakle su odselili". Ti su ceklicki Memovici, po tvrdjenju Bratonozi ca brojali na 60 porodica. Njih su Vasojevici najpre 1856-8 a drugi put 1875 godine sasvim isterali odatle, a njihovu zemlju zauzeli. Kuda su ti Memovici otisli, ne kaze se".
U samoj knjizi Ejup Musovic je obradio oko 2500 muslimanski prezimena kao i njihovo porijeklo.
|
Document Saved Successfully
|
|
|
|
|
|
|